Radionice za pravljenje znanja
Edukativne radionice su kod nas bile novina pre desetak godina, ali su u međuvremenu postale jedna od često korišćenih obrazovnih metoda. U različitim oblicima neformalnog obrazovanja skoro su nezaobilazne, a njihova zastupljenost u formalnom školskom sistemu takođe polako raste (najčešće na časovima građanskog vaspitanja). Po svom osnovnom cilju radionice se mogu svrstati u kreativne radionice (poput dramskih, likovnih, pesničkih, video radionica itd) i edukativne radionice. Ove poslednje se mogu podeliti u kognitivne radionice (za cilj imaju sticanje konkretnih znanja i veština, kao i podsticanje nekih bazičnih kognitivnih procesa), preventivne radionice (usmerene na razvoj ličnosti, identiteta, izražavanje emocija i sl) i radionice namenjene razvoju socijalnih veština.

Iako su edukativne radionice sve češća pojava, ovo povećanje kvantiteta, nažalost, nije uvek praćeno i povećanjem kvaliteta. Nekada voditelji radionica/nastavnici smatraju da je sama promena načina sedenja u prostoriji (sedenje u krug) dovoljan uslov da bi se proces nazvao radioničarskim. Stoga nije ni čudno da ponekada u anketama dobijamo nalaz da učenici nisu najzadovoljniji ovakvim načinom rada na časovima.

Svaka dobra radionica podrazumeva postojanje scenarija po kom se izvodi. Pošto se dobro izvedene radionice zasnivaju na iskustvenom učenju, ključna stvar se svodi na iskustvo, doživljaj. Dobra radionica sadrži jasne i konkretne zahteve koji usmeravaju lični angažman i nastajanje ličnog doživljaja. On je osnova koja se dalje kroz radionicu razrađuje, obogaćuje i pretvara u saznanje ili uvid. Da doživljaj ne bi ostao neartikulisan i nekomunikativan sledeći korak je uobličavanje doživljaja kroz neko simboličko sredstvo: reč, crtež, pokret. Tako uobličen doživljaj potom postaje predmet razmene sa ostalim učesnicima – što je jedan od najboljih način osvešćivanja i obogaćivanja ličnog iskustva. Na kraju, pošto je već uobličen i razmenjen, doživljaj se elaborira, dograđuje, prerađuje, uopštava, osmišljava i postaje složeno i u raznim situacijam primenjivo znanje. Tek ukoliko se ovaj opšti recept za dobru radionicu ispoštuje, sva je prilika da će učesnici imati utisak da su radili nešto svrsishodno, a da su pritom to činili na nestandardan i zabavan način.

nazad

Autor: Dejan Stanković

SVI TEKSTOVI

Latinski jezik – O mrtvima sve najbolje
Ponavljanje razreda - za i protiv
Kome se sviđa škola?
Besplatni materijali poznatih univerziteta
Projektno učenje - rešavanje praktičnih problema
Ejmi Vajnhaus na Kembridžu
Razvod braka i posledice po decu
Virtuelne ekskurzije
Gde su nestali prirodnjaci?
Imate li lepu učionicu?
IT i rodne razlike
Kritičko mišljenje
Moždana oluja - Brainstorming
Roditelji i školski uspeh
Kooperativno učenje
ŠEŠIRI ZA RAZMIŠLJANJE
ŠTA ZNAJU DEVOJČICE, A ŠTA DEČACI
EDUKATIVNI INTERKULTURALNI WEB-SAJTOVI
Najbolji svetski univerziteti
Poremećaj pažnje sa hiperaktivnošću i problemi u školi
SUMMERHILL – RAJ ZA UČENIKE
Smajlići u pismenim zadacima ☺
Riblje ulje za petice?
Mozak i principi učenja
Testovna anksioznost ili kad leptiri zalepršaju
Hipnopedija – učenje međ' javom il' med' snom
Kako hvatati beleške
Kada znanje nije znanje
Koliko znamo (u odnosu na svet)?
Mnemonike ili: Ivane, kako si uspeo sve ono da zapamtiš?

 
     
 
Mala skola novinarstva
 
IT vodic
 
Onlajn bezbednost
 
 
     

festivalstudentskogfilma.org

srednjeskolci.rs

trcanje.rs

Youth