Prošle godine je u Beogradu gostovao čuveni stručnjak za kreativnost i veštine mišljenja Edvard de Bono. On je u Ateljeu 212 održao predavanje na kojem je predstavio svoj čuveni koncept lateralnog razmišljanja – razmišljanja koje ide van ustaljenih, očiglednih i predvidljivih obrazaca i šablona, menja njihov smisao i perspektivu kako bi se došlo do novih i neočekivanih rešenja. Na predavanju je, takođe, predstavio svoju, možda i još čuveniju tehniku za poboljšanje razmišljanja – šest šešira za razmišljanje. Prema de Bono-u osnovna teškoća sa razmišljanjem jeste konfuzija, to jest naši pokušaji da obavimo suviše toga odjednom. Pristup koji on predlaže jeste razdvajanje emocija od logike, kreativnosti od informacija i slično i to tako što ćemo svakoj zasebnoj funkciji dodeliti šešir određene boje. Kada 'stavimo' jedan šešir za razmišljanje na glavu, dozvoljeno nam je samo da razmišljamo na taj jedan način koji odgovara tom šeširu. Tako nam, tvrdi de Bono, šeširi omogućavaju da svojim razmišljanjem upravljamo onako kako dirigent upravlja orkestrom.
Šta šeširi predstavljaju?
BELI ŠEŠIR – bela boja je neutralna i objektivna. Beli šešir je zaokupljen objektivnim činjenicama i brojkama.
CRVENI ŠEŠIR – crveno je indikator ljutnje, besa i emocija. Crveni šešir vam omogućava da stvar sagledate sa emotivne strane.
CRNI ŠEŠIR – crna boja je turobna i negativna. Crni šešir obuhvata negativne aspekte – zbog čega se nešto ne može učiniti.
ŽUTI ŠEŠIR – žuta boja je sunčana i pozitivna. Žuti šešir je optimističan i obuhvata nadu i pozitivno mišljenje.
ZELENI ŠEŠIR – zeleno je trava, vegetacija i obilan, plodonosan rast. Zeleni šešir je pokazatelj kreativnosti i novih ideja.
PLAVI ŠEŠIR – plava boja je hladna i ujedno boja neba, koje je iznad svega drugog. Plavi šešir je zadužen za kontrolu i organizaciju mišljenja, kao i korišćenje ostalih šešira.
Mnogi naučnici koji se bave kreativnošću i veštinama mišljenja s visine gledaju na njegove 'teorijski slabo utemeljene' ideje, ali ih je on učinio komercijalno veoma isplativim, i preko njih imao uticaj i na rad velikih kompanija (IBM, Shell, Ericcson, Ford) pa čak i vlade širom sveta (osnovao je Međunarodni biro za kreativnost pri Ujedinjenim nacijama). Njegove knjige su prevođene i kod nas, pa možemo samo da poručimo - probajte, ako ništa drugo biće to dobra gimnastika i disciplina uma.